novosti

U Hrvatskom saboru održan okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici | Učestvovao direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA

27.5.2025.

U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Skupu su prisustvovali brojni ambasadori, zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, kao i drugi politički i akademski predstavnici. Kroz izlaganja pravnika, historičara, političkih predstavnika i svjedoka, snažno je poručeno da negiranje genocida nije samo zločin protiv istine nego i nastavak nasilja. Među izlagačima naučnog dijela skupa bili su i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Mesud Šadinlija, viši naučni saradnik Instituta.

„Srebrenica nije bošnjačka rana, to je rana čovječanstva“, u uvodu skupa rekao je Saborski zastupnik Armin Hodžić. Naglasio je da je čast, ali i odgovornost, govoriti o Srebrenici u Hrvatskom saboru:
„Srebrenica je simbol najtežeg stradanja u Europi nakon Drugog svjetskog rata, ali i simbol ljudske odgovornosti, pamćenja i pravde.“
Akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, u svom govoru se prisjetio strahote genocida riječima koje evociraju majčinsku bol i univerzalnu istinu: „Zastrašujuće je koliko duboko ljudskost može pasti. Više od 8.000 nevinih ljudi ubijeno je u ponoru istinskog zla. I nijedna riječ ne može vratiti muža, sina, brata onima koji ih čekaju.“

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Muamer Džananović, u svom je opsežnom i teorijski utemeljenom izlaganju ukazao da je Genocid u Srebrenici bio proizvod „organiziranog, hijerarhijski strukturiranog političkog sistema“, a ne spontani ispad nasilja. U tom kontekstu, podsjetio je na riječi Zygmunta Baumana da je genocid „dijete moderne birokratije“ te istaknuo da je riječ o „zločinu sistema“.

Govoreći o negacionističkom diskursu, Džananović je posebno naglasio opasnost političkih narativa koji i danas dolaze iz vrhova vlasti u Srbiji i entitetu RS:
„Reakcije na UN-ovu rezoluciju o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja samo su nastavak iste politike negiranja koja traje od 1995. godine.“
Zaključio je da se negiranje genocida u današnjoj Bosni i Hercegovini ne može promatrati kao izolirana pojava:
„Riječ je o razgranatom, višeslojnom i institucionalno podržanom sistemu s jasnim političkim ciljevima. Borba protiv toga nije samo pravni izazov, to je borba za istinu, za dostojanstvo žrtava i za budućnost Bosne i Hercegovine.“

Dr. Mesud Šadinlija ponudio je detaljnu rekonstrukciju vojno-političkog i diplomatskog konteksta pada zaštićene zone UN-a Srebrenica. U izlaganju se osvrnuo na ključne diplomatske i vojne tokove od 1993. do 1995. godine, pokazujući kako su “sigurne zone” UN-a bile deklarativna tvorevina, bez stvarne volje da se zaštićeno stanovništvo obrani:
„Meta intenzivnih napada nisu bile samo zaštićene enklave, već i same mirovne snage. One su razoružane, korištene kao taoci i živi štit. Srebrenica je pala u trenutku kada je međunarodni poredak već odustao od svojih obaveza.“

U izlaganju naslovljenom „Međunarodnopravni aspekti Genocida u Srebrenici i značaj inkriminacije njegovog poricanja“, profesor međunarodnog prava dr. Enis Omerović, V.D. dekan Pravnog fakulteta u Zenici, upozorio je da poricanje nije samo retorički problem – već pravna i civilizacijska prijetnja.

Omerović je svoj govor temeljio na višegodišnjem naučnom istraživanju koje je sažeo u knjizi „Genocid nad Bošnjacima – Međunarodnopravna analiza“, koja uskoro izlazi u izdanju Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
Skup je zaključen svjedočenjem novinara i urednika časopisa Bosna, Jakuba Salkića, koji je kao dijete preživio Genocid u Srebrenici. Njegovo izlaganje bilo je duboko lično, protkano sjećanjima na bijeg, glad, hladnoću, život u konvoju i konačno izbavljenje iz smrtnog obruča.

„Na porodičnoj fotografiji iz jula 1995. nema osmijeha. Samo strah i zabrinutost. Mene ne vidite jasno, ali ja sam tamo, u pozadini, u toj gomili žena i djece“, rekao je Salkić pokazavši poznatu fotografiju izbjegličke kolone 11. jula koju je ovjekovječio fotograf Reutersa, a kasnije na platno iznio slikar Safet Zec.

Izvor: Bosna.hr

Dodatak: 
novosti

Posljednje vijesti

SVE NOVOSTI

UNSAJDER | Odgovornost za budućnost | Ep03 | Niké Wentholt

Nakon Međunarodne naučne konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“, Univerzitet u Sarajevu producirao je podcast posvećen obilježavanju 30. godišnjice genocida u i oko Srebrenice. Kroz šest epizoda ovog podcasta razgovaramo sa uglednim naučnicima i istraživačima koji su bili učesnici Konferencije.

UNSAJDER | Odgovornost za budućnost | Ep02 | David J. Simon

Nakon Međunarodne naučne konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“, Univerzitet u Sarajevu producirao je podcast posvećen obilježavanju 30. godišnjice genocida u i oko Srebrenice. Kroz šest epizoda ovog podcasta razgovaramo sa uglednim naučnicima i istraživačima koji su bili učesnici Konferencije.U drugoj epizodi, Tina Kalinić, viša asistentica na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, ugostila je Davida J. Simona.

UNSAJDER | Odgovornost za budućnost | Ep01 | Prof. dr. Hariz Halilovich – Glas o neizrecivom: Svjedočanstva o genocidu u Srebrenici

Nakon Međunarodne naučne konferencije „Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“, Univerzitet u Sarajevu producirao je podcast posvećen obilježavanju 30. godišnjice genocida u i oko Srebrenice. Kroz šest epizoda ovog podcasta razgovaramo sa uglednim naučnicima i istraživačima koji su bili učesnici Konferencije.

Na Univerzitetu u Sarajevu održana radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je radionica kao rezultat međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta UNSA i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.
news

U Hrvatskom saboru održan okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici | Učestvovao direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA

27.5.2025.

U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Skupu su prisustvovali brojni ambasadori, zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, kao i drugi politički i akademski predstavnici. Kroz izlaganja pravnika, historičara, političkih predstavnika i svjedoka, snažno je poručeno da negiranje genocida nije samo zločin protiv istine nego i nastavak nasilja. Među izlagačima naučnog dijela skupa bili su i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Mesud Šadinlija, viši naučni saradnik Instituta.

„Srebrenica nije bošnjačka rana, to je rana čovječanstva“, u uvodu skupa rekao je Saborski zastupnik Armin Hodžić. Naglasio je da je čast, ali i odgovornost, govoriti o Srebrenici u Hrvatskom saboru:
„Srebrenica je simbol najtežeg stradanja u Europi nakon Drugog svjetskog rata, ali i simbol ljudske odgovornosti, pamćenja i pravde.“
Akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, u svom govoru se prisjetio strahote genocida riječima koje evociraju majčinsku bol i univerzalnu istinu: „Zastrašujuće je koliko duboko ljudskost može pasti. Više od 8.000 nevinih ljudi ubijeno je u ponoru istinskog zla. I nijedna riječ ne može vratiti muža, sina, brata onima koji ih čekaju.“

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Muamer Džananović, u svom je opsežnom i teorijski utemeljenom izlaganju ukazao da je Genocid u Srebrenici bio proizvod „organiziranog, hijerarhijski strukturiranog političkog sistema“, a ne spontani ispad nasilja. U tom kontekstu, podsjetio je na riječi Zygmunta Baumana da je genocid „dijete moderne birokratije“ te istaknuo da je riječ o „zločinu sistema“.

Govoreći o negacionističkom diskursu, Džananović je posebno naglasio opasnost političkih narativa koji i danas dolaze iz vrhova vlasti u Srbiji i entitetu RS:
„Reakcije na UN-ovu rezoluciju o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja samo su nastavak iste politike negiranja koja traje od 1995. godine.“
Zaključio je da se negiranje genocida u današnjoj Bosni i Hercegovini ne može promatrati kao izolirana pojava:
„Riječ je o razgranatom, višeslojnom i institucionalno podržanom sistemu s jasnim političkim ciljevima. Borba protiv toga nije samo pravni izazov, to je borba za istinu, za dostojanstvo žrtava i za budućnost Bosne i Hercegovine.“

Dr. Mesud Šadinlija ponudio je detaljnu rekonstrukciju vojno-političkog i diplomatskog konteksta pada zaštićene zone UN-a Srebrenica. U izlaganju se osvrnuo na ključne diplomatske i vojne tokove od 1993. do 1995. godine, pokazujući kako su “sigurne zone” UN-a bile deklarativna tvorevina, bez stvarne volje da se zaštićeno stanovništvo obrani:
„Meta intenzivnih napada nisu bile samo zaštićene enklave, već i same mirovne snage. One su razoružane, korištene kao taoci i živi štit. Srebrenica je pala u trenutku kada je međunarodni poredak već odustao od svojih obaveza.“

U izlaganju naslovljenom „Međunarodnopravni aspekti Genocida u Srebrenici i značaj inkriminacije njegovog poricanja“, profesor međunarodnog prava dr. Enis Omerović, V.D. dekan Pravnog fakulteta u Zenici, upozorio je da poricanje nije samo retorički problem – već pravna i civilizacijska prijetnja.

Omerović je svoj govor temeljio na višegodišnjem naučnom istraživanju koje je sažeo u knjizi „Genocid nad Bošnjacima – Međunarodnopravna analiza“, koja uskoro izlazi u izdanju Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
Skup je zaključen svjedočenjem novinara i urednika časopisa Bosna, Jakuba Salkića, koji je kao dijete preživio Genocid u Srebrenici. Njegovo izlaganje bilo je duboko lično, protkano sjećanjima na bijeg, glad, hladnoću, život u konvoju i konačno izbavljenje iz smrtnog obruča.

„Na porodičnoj fotografiji iz jula 1995. nema osmijeha. Samo strah i zabrinutost. Mene ne vidite jasno, ali ja sam tamo, u pozadini, u toj gomili žena i djece“, rekao je Salkić pokazavši poznatu fotografiju izbjegličke kolone 11. jula koju je ovjekovječio fotograf Reutersa, a kasnije na platno iznio slikar Safet Zec.

Izvor: Bosna.hr

Dodatak: 
news

Latest News

ALL NEWS

UNSAJDER | Responsibility for the Future | Ep03 | Niké Wentholt

Following the International Scientific Conference “Srebrenica 30 Years After the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial”, the University of Sarajevo produced a podcast dedicated to commemorating the 30th anniversary of the genocide in and around Srebrenica. Across six episodes, we speak with distinguished scholars and researchers who took part in the Conference.

UNSAJDER | Responsibility for the Future | Ep02 | David J. Simon

Following the International Scientific Conference “Srebrenica 30 Years After the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial”, the University of Sarajevo produced a podcast dedicated to commemorating the 30th anniversary of the genocide in and around Srebrenica. Across six episodes, we speak with distinguished scholars and researchers who took part in the Conference.In the second episode, Tina Kalinić, Senior Assistant at the Academy of Performing Arts, University of Sarajevo, hosts David J. Simon.

UNSAJDER | Responsibility for the Future | Ep01 | Hariz Halilovich – Voicing the Unspeakable: Testimonial Literature on the Srebrenica Genocide

Following the International Scientific Conference “Srebrenica 30 Years After the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial”, the University of Sarajevo produced a podcast dedicated to commemorating the 30th anniversary of the genocide in and around Srebrenica. Across six episodes, we speak with distinguished scholars and researchers who took part in the Conference.

Na Univerzitetu u Sarajevu održana radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je radionica kao rezultat međunarodne saradnje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Studentskog parlamenta UNSA i Genocide Studies Programa Yale Univerziteta.
NAZAD NA POČETNU
BACK TO HOME PAGE