novosti

Novo izdanje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA "Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini (1992–2025)"

21.5.2025.

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu predstavlja novo izdanje "Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini (1992–2025)". Ova istraživačka studija, koju potpisuju autori: dr. sc. Jasmin Medić, dr. sc. Hikmet Karčić, dr. sc. Muamer Džananović i dr. sc. Elvedin Mulagić, temeljito analizira dugotrajan i duboko zabrinjavajući fenomen negiranja ratnih zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini.

Studija je recenzirana od strane prof. dr. Ehlimane Memišević i prof. dr. Amera Osmića, dok je urednica dr. sc. Merisa Karović-Babić.

Ova istraživačka studija ukazuje na prisustvo dosljedne i sistematske strategije negiranja zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini tokom perioda 1992–1995. godine. Analiza slučajeva iz Sarajeva, Srebrenice, Tuzle i Prijedora pokazuje da negiranje zločina nije sporadična niti individualna pojava, već dio šire političke i ideološke strategije usmjerene ka prekrajanju historijskih činjenica i relativizaciji sudski dokazanih zločina. Revizionistički narativi aktivno se koriste kao sredstvo političke destabilizacije, čime dodatno pogoršavaju društveno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i šire, u cijelom regionu. Smatraju da je neophodno analizirati ove pojave, budući da predstavljaju jedan od ključnih faktora destabilizacije političkih prilika u Bosni i Hercegovini.

Autori istraživanje započinju prvim slučajevima negiranja iz 1992. godine, prateći hronologiju ove politike koja se kontinuirano provodi s političkih vrhova Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska. Studija se završava analizom odnosa tih politika prema odluci Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja je 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

S obzirom na sve navedeno, jasno je da je borba protiv negiranja genocida i drugih ratnih zločina od ključne važnosti – ne samo radi pravde i sjećanja na žrtve, već i radi dugoročne stabilnosti i izgradnje mira u regionu, a time i u cijeloj Evropi. Efikasna strategija suočavanja s ovim izazovima mora obuhvatiti jačanje pravnog okvira, reformu obrazovnog sistema, međunarodne diplomatske inicijative te kontinuirani angažman civilnog društva u borbi protiv historijskog revizionizma i propagande.

Na kraju studije, autori nude konkretne preporuke za borbu protiv institucionalnog negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Istraživačka studija indeksirana je u CEEOL – Central and Eastern European Online Library.

Promocija iste biće upriličena 19. maja 2025. godine (ponedjeljak) u 14:00 sati u sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu. Promocija se organizuje u povodu obilježavanja godišnjice Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 2024.godine.

Dodatak: 
novosti

Posljednje vijesti

SVE NOVOSTI

Izložba fotografija Damira Šagolja „Srebrenica, 30 godina“ | Kulturno-umjetnički programi uz konferenciju „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“

U ponedjeljak, 30. juna 2025. sa početkom u 20:00 sati u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti bit će otvorena izložba fotografija Damira Šagolja„Srebrenica, 30 godina“, kao dio niza kulturno-umjetničkih programa uz konferenciju „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“. Na Akademiji će biti postavljen jedan dio izložbe koji će biti dostupan za publiku do 13. jula. U srijedu 2. jula u Kinu Meeting Point bit će prikazani filmovi Jasmile Žbanić i Rasita Gorgulua, dok će 3. jula u Narodnom pozorištu Sarajevo biti održan koncert Sarajevske filharmonije uz video esej Danisa Tanovića. Ulaz na ove sadržaje je slobodan.

PROGRAM I ZBORNIK SAŽETAKA | Međunarodna naučna konferencija "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja"

Univerzitet u Sarajevu organizira međunarodnu naučnu konferenciju „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", koja će se održati od 1. do 3. jula 2025. godine u Sarajevu i Srebrenici.

Radionica „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“

S ponosom najavljujemo radionicu: „Negiranje genocida: historija, taktike i odgovori“, koja će se održati 4. jula 2025. godine u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

U Hrvatskom saboru održan okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici | Učestvovao direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA

U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Skupu su prisustvovali brojni ambasadori, zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, kao i drugi politički i akademski predstavnici. Kroz izlaganja pravnika, historičara, političkih predstavnika i svjedoka, snažno je poručeno da negiranje genocida nije samo zločin protiv istine nego i nastavak nasilja. Među izlagačima naučnog dijela skupa bili su i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Mesud Šadinlija, viši naučni saradnik Instituta.
news

Novo izdanje Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA "Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini (1992–2025)"

21.5.2025.

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu predstavlja novo izdanje "Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini (1992–2025)". Ova istraživačka studija, koju potpisuju autori: dr. sc. Jasmin Medić, dr. sc. Hikmet Karčić, dr. sc. Muamer Džananović i dr. sc. Elvedin Mulagić, temeljito analizira dugotrajan i duboko zabrinjavajući fenomen negiranja ratnih zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini.

Studija je recenzirana od strane prof. dr. Ehlimane Memišević i prof. dr. Amera Osmića, dok je urednica dr. sc. Merisa Karović-Babić.

Ova istraživačka studija ukazuje na prisustvo dosljedne i sistematske strategije negiranja zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini tokom perioda 1992–1995. godine. Analiza slučajeva iz Sarajeva, Srebrenice, Tuzle i Prijedora pokazuje da negiranje zločina nije sporadična niti individualna pojava, već dio šire političke i ideološke strategije usmjerene ka prekrajanju historijskih činjenica i relativizaciji sudski dokazanih zločina. Revizionistički narativi aktivno se koriste kao sredstvo političke destabilizacije, čime dodatno pogoršavaju društveno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i šire, u cijelom regionu. Smatraju da je neophodno analizirati ove pojave, budući da predstavljaju jedan od ključnih faktora destabilizacije političkih prilika u Bosni i Hercegovini.

Autori istraživanje započinju prvim slučajevima negiranja iz 1992. godine, prateći hronologiju ove politike koja se kontinuirano provodi s političkih vrhova Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska. Studija se završava analizom odnosa tih politika prema odluci Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja je 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

S obzirom na sve navedeno, jasno je da je borba protiv negiranja genocida i drugih ratnih zločina od ključne važnosti – ne samo radi pravde i sjećanja na žrtve, već i radi dugoročne stabilnosti i izgradnje mira u regionu, a time i u cijeloj Evropi. Efikasna strategija suočavanja s ovim izazovima mora obuhvatiti jačanje pravnog okvira, reformu obrazovnog sistema, međunarodne diplomatske inicijative te kontinuirani angažman civilnog društva u borbi protiv historijskog revizionizma i propagande.

Na kraju studije, autori nude konkretne preporuke za borbu protiv institucionalnog negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Istraživačka studija indeksirana je u CEEOL – Central and Eastern European Online Library.

Promocija iste biće upriličena 19. maja 2025. godine (ponedjeljak) u 14:00 sati u sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu. Promocija se organizuje u povodu obilježavanja godišnjice Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 2024.godine.

Dodatak: 
news

Latest News

ALL NEWS

Izložba fotografija Damira Šagolja „Srebrenica, 30 godina“ | Kulturno-umjetnički programi uz konferenciju „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“

U ponedjeljak, 30. juna 2025. sa početkom u 20:00 sati u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti bit će otvorena izložba fotografija Damira Šagolja„Srebrenica, 30 godina“, kao dio niza kulturno-umjetničkih programa uz konferenciju „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“. Na Akademiji će biti postavljen jedan dio izložbe koji će biti dostupan za publiku do 13. jula. U srijedu 2. jula u Kinu Meeting Point bit će prikazani filmovi Jasmile Žbanić i Rasita Gorgulua, dok će 3. jula u Narodnom pozorištu Sarajevo biti održan koncert Sarajevske filharmonije uz video esej Danisa Tanovića. Ulaz na ove sadržaje je slobodan.

PROGRAMME AND BOOK OF ABSTRACTS | International Scientific Conference "Srebrenica 30 Years After the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial"

The University of Sarajevo is organising the international scientific conference “Srebrenica 30 Years after the Genocide: Memory, Responsibility and the Challenges of Denial”, which will take place from 1 to 3 July 2025 in Sarajevo and Srebrenica.

Workshop „Genocide denial: history, tactics, and response“

We are proud to announce the workshop: "Genocide Denial: History, Tactics, and Response", which will be held on July 4, 2025 at the Rectorate of the University of Sarajevo.

U Hrvatskom saboru održan okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici | Učestvovao direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA

U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Skupu su prisustvovali brojni ambasadori, zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, kao i drugi politički i akademski predstavnici. Kroz izlaganja pravnika, historičara, političkih predstavnika i svjedoka, snažno je poručeno da negiranje genocida nije samo zločin protiv istine nego i nastavak nasilja. Među izlagačima naučnog dijela skupa bili su i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Mesud Šadinlija, viši naučni saradnik Instituta.
NAZAD NA POČETNU
BACK TO HOME PAGE